Kakav prostor mladima treba?

Grad Pula kao primjer: promišljanje o modelu participativnog budžetiranja za mlade

U organizaciji Volonterskog centra Istra, a u sklopu provedbe Erasmus+ projekta Stvaram prostor, održana je edukativna radionica posvećena osnaživanju lokalne zajednice za razvoj modela participativnog budžetiranja i participativnog upravljanja prostorima za mlade.

Aktivnost je okupila mlade, predstavnice škola i udruga, gradske službenice te predstavnike lokalnih institucija, uz ciljani fokus na demokratizaciju lokalnih procesa kroz konkretne alate i prakse.

Što je participativno budžetiranje – i zašto je važno?

Radionicu je otvorila Maja Erak, voditeljica Volonterskog centra Istra i voditeljica projekta Stvaram prostor, predstavivši njegove ciljeve, uključujući Youthpass alat za praćenje stečenih znanja i vještina. Nakon kick-off konferencije Okupiranje prostora gdje se s mladim srednjoškolcima i srednjoškolkama raspravljalo o prostorima za mlade, ova aktivnost bila je posvećena prostorima za mlade u širem smislu – pretežito kao prostorima za sudjelovanje i aktivnu participaciju u donošenju odluka.

Uvodni dio donio je analizu različitih razina građanske participacije po uzoru na portugalski grad Cascais koji od 1996. godine razvija sustav građanske participacije i participativnog budžetiranja – od konzultacija do suodlučivanja s posebnim naglaskom na potrebe i mogućnosti uključivanja mladih.

Kroz stručno vodstvo Igora Bajoka iz Udruge za razvoj civilnog društva SMART, sudionici i sudionice su se upoznali s pojmom participativnog budžetiranja, procesom demokratskog promišljanja, postavljanja prioriteta i izravnog donošenja odluka kroz koji građani i građanke odlučuju kako raspodijeliti dio javnog proračuna uz uvjet da su o tome prethodno raspravljali i predlagali te glasali o prioritetima javne potrošnje.

„Participativno budžetiranje je jedna od demokratskih inovacija koja je osmišljena kako bi se ponovno produbila uloga građana i građanki u političkom odlučivanju. Omogućuje nam da zajedno sjednemo za isti stol i pri tome učimo kako međusobno razgovarati i argumentirati, ali i kako preuzeti odgovornost i graditi povjerenje između lokalne zajednice i gradskih službi i institucija,“ poručio je Bajok. Predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Hrvatske i inozemstva, a posebno Pazi(n) proračun i Riječki program lokalnog partnerstva.

U užem smislu, participativno budžetiranje je demokratski proces u kojem građani i građanke izravno i predlažu i odlučuju o načinu trošenja dijela javnog proračuna, dok u širem smislu podrazumijeva skup različitih demokratskih alata i procesa u kojima se građani i građanke uključuju u oblikovanje, savjetovanje, predlaganje i/ili odlučivanje o načinu trošenja dijela javnog proračuna.

„Akcija za 5!“ kao riječki model participativnog budžetiranja za mlade

Pulski srednjoškolci i srednjoškolke će u sljedećoj školskoj godini sudjelovati u „Akciji za 5!“ kada će na jedan dan preuzeti gradsku upravu i u timovima osmišljavati svoje projektne prijedloge na temu prostora za mlade. U razradi projekata na raspolaganju će im stajati volonteri/ke koordinatori/ce grupa, a za konkretna pitanja koja se tiču rada gradske uprave ili procedura moći će kontaktirati gradske službenike i službenice. Učenici i učenice će morati osmisliti projektne prijedloge koji su provedivi na lokalnoj razini, kreativni, služe javnom interesu i koji su ostvarivi u kratkom roku. Za to će na raspolaganju imati 1.000,00 eura iz gradskog proračuna. Projektne ideje koje osmisle predstavit će u simulaciji rada Gradskog vijeća Grada Pule-Pola, a ad-hoc formirano Vijeće učenika i učenica odabrat će najbolji projekt kojeg će pobjednička grupa realizirati uz mentorsku podršku Volonterskog centra Istra i Info centra za mlade ZUM.

Mladi kao prioritet: prvi koraci prema modelu participativnog budžetiranja za Pulu

U praktičnom dijelu radionice, sudionici i sudionice su analizirali trenutačnu razinu participacije mladih u Puli i osmislili vlastite modele participativnog budžetiranja. Većina prijedloga fokusirala se na kulturne sadržaje – participativni festival mladih, uključivanje neorganiziranih mladih u natječaje i kreiranje programa Centra za mlade. Kroz grupni rad, raspravljalo se o ključnim koracima procesa: tko predlaže, tko odlučuje, kako se glasa i tko provodi ideje. Temelj za rad u grupama bio je Lokalni program za mlade Grada Pule-Pola i prepoznate točke unutar Lokalnog programa za mlade koje pružaju jasan policy okvir za razvoj participacije mladih u Puli.

Centar za mlade kao laboratorij demokracije

U završnom dijelu otvorena je tema upravljanja Centrom za mlade. Iako je Centar za mlade već formalno ustrojen (njime upravlja pulsko Pučko otvoreno učilište), sudionici i sudionice su se složili da to ne isključuje mogućnost participacije korisnika – mladih – u kreiranju sadržaja programa i donošenju odluka.

„Upravo zato što je formalno ustrojen, Centar za mlade je idealan prostor za pilotiranje demokratskih inovacija. Ne postoji bolje mjesto za učenje i primjenu inovacija u području participacije mladih od Centra za mlade“, zaključio je Bajok.

Sudionici i sudionice su zatim raspravljali o mogućim alatima participacije: odborima korisnika, zajedničkom upravljanju programima, uključivanju u odlučivanje o aktivnostima Centra i korištenju deliberativnih metoda, poput riječke metodologije Vijeća građana, kao modela koji bi se mogao primijeniti i za buduće Vijeće mladih Pule-Pola.