Ulična debata – glas mladih na ulici

U sklopu projekta “Stvaram prostor”, u srpnju je u Puli održana ulična debata – događaj gdje su mladi imali priliku javno progovoriti o temama koje ih se najviše tiču. Cilj je bio saznati što im nedostaje, kako zamišljaju prostore za mlade te koje bi odluke donijeli kada bi njihov glas imao stvarnu težinu.

Glavno pitanje postavljeno na plakatima bilo je:
“Koju bi odluku donio/donijela kad bi glas mladih stvarno imao težinu u odlukama koje ih se tiču?”

Plakati s ovim pitanjem postavljeni su na Giardinima, jednom od najživljih mjesta u Puli, a prolaznici su mogli upisati svoje odgovore i razgovarati s mladim facilitatorima. Na ovaj način otvoren je prostor za spontan i iskren dijalog među mladima.

Kako mladi zamišljaju svoje mjesto u gradu

Jedna od ključnih tema bila je nedostatak sigurnih i kvalitetnih prostora za mlade. Mladi su opisali kako se ponekad osjećaju nesigurno u javnim prostorima, posebno pripadnici manjina i mlade žene koje se susreću s diskriminacijom i govorom mržnje.

Predložili su niz rješenja:

• uređenje sigurnijih i čišćih javnih prostora,
• više aktivnosti koje promiču toleranciju i prihvaćanje različitosti,
• Centar za mlade s besplatnim ili priuštivim sadržajem koji bi bio atraktivan i zanimljiv, poput igraonica, klubova i prostora za druženje,
• bolje uređenje zelenih površina i osmišljavanje programa koji će privući mlade,
• prostore gdje mladi mogu realizirati vlastite ideje – poput plesne grupe koja trenutno nema adekvatan prostor za probe,
• jače povezivanje srednjih škola kroz sportske turnire i online susrete koje sami mladi organiziraju.

Zašto ovo radimo

Kroz ovu aktivnost prikupljeno je više od 30 prijedloga i mišljenja mladih, koji će poslužiti kao temelj za izradu priručnika “Akcija za 5!”. Priručnik će se koristiti za daljnje zagovaranje i oblikovanje boljih, sigurnijih i dostupnijih prostora za mlade u Puli.

Ulična debata pokazala je koliko je važno slušati mlade – njihove ideje su konkretne, realne i usmjerene na to da grad u kojem žive bude mjesto gdje se osjećaju sigurno, povezano i uključeno.

Projekt Stvaram prostor provodi Volonterski centar Istra u suradnji s Gradom Pula-Pola, Udrugom Delta iz Rijeke, Udrugom ZUM i Centrom za građanske inicijative Poreč, uz podršku programa Erasmus+.

Kakav prostor mladima treba?

Grad Pula kao primjer: promišljanje o modelu participativnog budžetiranja za mlade

U organizaciji Volonterskog centra Istra, a u sklopu provedbe Erasmus+ projekta Stvaram prostor, održana je edukativna radionica posvećena osnaživanju lokalne zajednice za razvoj modela participativnog budžetiranja i participativnog upravljanja prostorima za mlade.

Aktivnost je okupila mlade, predstavnice škola i udruga, gradske službenice te predstavnike lokalnih institucija, uz ciljani fokus na demokratizaciju lokalnih procesa kroz konkretne alate i prakse.

Što je participativno budžetiranje – i zašto je važno?

Radionicu je otvorila Maja Erak, voditeljica Volonterskog centra Istra i voditeljica projekta Stvaram prostor, predstavivši njegove ciljeve, uključujući Youthpass alat za praćenje stečenih znanja i vještina. Nakon kick-off konferencije Okupiranje prostora gdje se s mladim srednjoškolcima i srednjoškolkama raspravljalo o prostorima za mlade, ova aktivnost bila je posvećena prostorima za mlade u širem smislu – pretežito kao prostorima za sudjelovanje i aktivnu participaciju u donošenju odluka.

Uvodni dio donio je analizu različitih razina građanske participacije po uzoru na portugalski grad Cascais koji od 1996. godine razvija sustav građanske participacije i participativnog budžetiranja – od konzultacija do suodlučivanja s posebnim naglaskom na potrebe i mogućnosti uključivanja mladih.

Kroz stručno vodstvo Igora Bajoka iz Udruge za razvoj civilnog društva SMART, sudionici i sudionice su se upoznali s pojmom participativnog budžetiranja, procesom demokratskog promišljanja, postavljanja prioriteta i izravnog donošenja odluka kroz koji građani i građanke odlučuju kako raspodijeliti dio javnog proračuna uz uvjet da su o tome prethodno raspravljali i predlagali te glasali o prioritetima javne potrošnje.

„Participativno budžetiranje je jedna od demokratskih inovacija koja je osmišljena kako bi se ponovno produbila uloga građana i građanki u političkom odlučivanju. Omogućuje nam da zajedno sjednemo za isti stol i pri tome učimo kako međusobno razgovarati i argumentirati, ali i kako preuzeti odgovornost i graditi povjerenje između lokalne zajednice i gradskih službi i institucija,“ poručio je Bajok. Predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Hrvatske i inozemstva, a posebno Pazi(n) proračun i Riječki program lokalnog partnerstva.

U užem smislu, participativno budžetiranje je demokratski proces u kojem građani i građanke izravno i predlažu i odlučuju o načinu trošenja dijela javnog proračuna, dok u širem smislu podrazumijeva skup različitih demokratskih alata i procesa u kojima se građani i građanke uključuju u oblikovanje, savjetovanje, predlaganje i/ili odlučivanje o načinu trošenja dijela javnog proračuna.

„Akcija za 5!“ kao riječki model participativnog budžetiranja za mlade

Pulski srednjoškolci i srednjoškolke će u sljedećoj školskoj godini sudjelovati u „Akciji za 5!“ kada će na jedan dan preuzeti gradsku upravu i u timovima osmišljavati svoje projektne prijedloge na temu prostora za mlade. U razradi projekata na raspolaganju će im stajati volonteri/ke koordinatori/ce grupa, a za konkretna pitanja koja se tiču rada gradske uprave ili procedura moći će kontaktirati gradske službenike i službenice. Učenici i učenice će morati osmisliti projektne prijedloge koji su provedivi na lokalnoj razini, kreativni, služe javnom interesu i koji su ostvarivi u kratkom roku. Za to će na raspolaganju imati 1.000,00 eura iz gradskog proračuna. Projektne ideje koje osmisle predstavit će u simulaciji rada Gradskog vijeća Grada Pule-Pola, a ad-hoc formirano Vijeće učenika i učenica odabrat će najbolji projekt kojeg će pobjednička grupa realizirati uz mentorsku podršku Volonterskog centra Istra i Info centra za mlade ZUM.

Mladi kao prioritet: prvi koraci prema modelu participativnog budžetiranja za Pulu

U praktičnom dijelu radionice, sudionici i sudionice su analizirali trenutačnu razinu participacije mladih u Puli i osmislili vlastite modele participativnog budžetiranja. Većina prijedloga fokusirala se na kulturne sadržaje – participativni festival mladih, uključivanje neorganiziranih mladih u natječaje i kreiranje programa Centra za mlade. Kroz grupni rad, raspravljalo se o ključnim koracima procesa: tko predlaže, tko odlučuje, kako se glasa i tko provodi ideje. Temelj za rad u grupama bio je Lokalni program za mlade Grada Pule-Pola i prepoznate točke unutar Lokalnog programa za mlade koje pružaju jasan policy okvir za razvoj participacije mladih u Puli.

Centar za mlade kao laboratorij demokracije

U završnom dijelu otvorena je tema upravljanja Centrom za mlade. Iako je Centar za mlade već formalno ustrojen (njime upravlja pulsko Pučko otvoreno učilište), sudionici i sudionice su se složili da to ne isključuje mogućnost participacije korisnika – mladih – u kreiranju sadržaja programa i donošenju odluka.

„Upravo zato što je formalno ustrojen, Centar za mlade je idealan prostor za pilotiranje demokratskih inovacija. Ne postoji bolje mjesto za učenje i primjenu inovacija u području participacije mladih od Centra za mlade“, zaključio je Bajok.

Sudionici i sudionice su zatim raspravljali o mogućim alatima participacije: odborima korisnika, zajedničkom upravljanju programima, uključivanju u odlučivanje o aktivnostima Centra i korištenju deliberativnih metoda, poput riječke metodologije Vijeća građana, kao modela koji bi se mogao primijeniti i za buduće Vijeće mladih Pule-Pola.

Mladi kreću s okupiranje prostora u Puli

Jučer je u Circolu održana konferencija „Okupiranje prostora“, prva aktivnost projekta Stvaram prostor, koja je okupila oko 40 učenika i učenica i predstavnice pulskih škola (Gimnazija Pula, Ekonomska škola Pula, Medicinska škola Pula, Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna, Osnovna škola Šijana Pula) kao i predstavnice Grada Pule-Pola. Konferenciju su uvodno otvorile Maja Erak iz Volonterskog centra Istra, Ivana Sokolov, pročelnica Odjela za društvene djelatnosti mlade i sport Grada Pule-Pola i Sara Bego Jovanović, voditeljica Odsjeka za mlade, sport i tehničku kulturu Grada Pule-Pola.

Događanje je moderirao Luka Mihovilović, glumac i voditelj Dramskog i plesnog studija INK-a, čiji su dugogodišnji pedagoški rad s mladima i razumijevanje njihovih potreba, osobito u Puli dodatno osnažili sudionike/ce da otvoreno, samopouzdano i s puno autentičnosti izraze svoja razmišljanja o prostorima za mlade.

Kako mladi u Puli doživljavaju javne prostore u Puli i kakvi im prostori trebaju? Što je dobro, a što ih frustrira? Kako se stvaraju zajednički prostori i na koje sve načine mladi mogu njima upravljati? Kako motivirati mlade da preuzmu inicijativu i “(za)uzmu svoj prostor”?

O ovim pitanjima se raspravljalo na panel raspravi i kroz niz interaktivnih aktivnosti koje su se odvijale tijekom konferencije.

Panelisti i panelistkinje rasprave, koja je otvorila dublju dimenziju razumijevanja prostora bili/e su: Bartol Pekica jedan od voditelja programa Kino Valli-ja Kino 15+ i učenik Gimnazije Pula, Lara Abramović, polaznica plesnog i dramskog studija INK i učenica Gimnazije Pula, i Emil Jurcan, dugogodišnji aktivist koji se u svom radu bavi promišljanjem javnih prostora i participativnih procesa u urbanizmu. Njihov doprinos otvorio je temu prostora ne isključivo kao fizičke lokacije, već i kao prostora slobode, sudjelovanja, izražavanja i zajedništva. Upravo to su mladi tijekom svih aktivnosti konferencije isticali kao temeljne vrijednosti koje bi prostori za mlade u Puli trebali imati.

Lara Abramović i Bartol Pekica su kroz priču o svojem iskustvu motivirali sudionike/ce da pronađu svoje interese, pronađu svoj prostor i guraju svoje ideje, dok je Emil Jurcan objasnio koje sve metode u “zauzimanju prostora” funkcioniraju, kada se koriste i zašto.

Lara i Bartol podijelili su svoja osobna iskustva o prostorima koji su im omogućili izražavanje, rast i povezivanje s drugima. Kroz iskrene i inspirativne priče o svom uključivanju u dramski i plesni studio INK-a, odnosno u program Kino 15+, oboje su pokazali koliko je važno imati prostor u kojem se mogu razvijati vlastiti interesi i ideje. Njihove priče dodatno su motivirale sudionike/ce da prepoznaju vlastite potencijale, da vjeruju u svoje ideje i da ne čekaju „dozvolu“ odraslih da se pokrenu – već da potraže, osvoje i stvore svoj prostor za djelovanje.

Emil je govorio o prostoru ne samo kao fizičkom mjestu, već kao o procesu sudjelovanja – prostoru koji nastaje i dobiva smisao tek kada ga oblikuju oni/e koji ga koriste. Istaknuo je kako prostor svoju pravu funkciju dobiva sadržajem koji u njega unose ljudi, a posebno kada se mladima omogući da sudjeluju od samog početka – od ideje, preko planiranja, do realizacije i korištenja. Tada prostor postaje prostor zajedništva, odgovornosti i stvarne pripadnosti.

Tijekom konferencije naglašena je važnost toga da mladi ne budu samo korisnici/e, već i sukreatori/ce prostora, jer upravo to gradi osjećaj pripadnosti, brige i dugoročne održivosti prostora. U tom smislu, prostor za mlade ne bi trebao biti samo „prostor za njih“, već i „prostor s njima“ – oblikovan njihovim glasovima, potrebama i iskustvima.

U drugom dijelu konferencije, mladi su u manjim grupama nastavili raspravljati o širem poimanju prostora za mlade, o tome kakvi im prostori trebaju u Puli, ali i o svojim frustracijama u vezi teme prostora za mlade. Zaključci rasprava poslužit će Gradu Puli u daljnjem planiranju sadržaja i funkcioniranju Centra za mlade, ali i u ostalim aktivnostima projekta Stvaram prostor.

Sljedeći koraci u projektu uključuju edukaciju, studijska putovanja, ulične debate i naravno pilotiranje oblika participativnog budžetiranja za mlade u Puli kroz model „Akcija za 5!“, u kojem će učenici i učenice osmišljavati prijedloge vezane uz prostore za mlade, glasati o njima i provesti pobjedničku ideju. Cilj ove inicijative nije samo provedba konkretne ideje, već poticanje mladih na promišljanje prostora kao zajedničkog dobra i važnosti uključivanja u procese koji se njih direktno tiču.

Projekt Stvaram prostor provodi Volonterski centar Istra u suradnji s Gradom Pula-Pola, Udrugom Delta iz Rijeke, udrugom ZUM i Centrom za građanske inicijative Poreč, uz podršku programa Erasmus+.